Niska primanja u matičnim zemljama i bolje poslovne prilike u EU, kojoj je neophodna strana radna snaga da bi nakon pandemije oporavila svoju ekonomiju, odvele su na hiljade radnika iz zemalja bivše Jugoslavije na privremeni ili trajni rad u inozemstvo. Realnost koja je najavljena, ali koja potpuno drugačije izgleda kada u stvarnosti i pokuca na vrata, već ostavlja svoje tragove u poduzetništvu i životnoj svakodnevnici na ovim prostorima. Dok radna snaga s ovih prostora odlazi u zemlje EU, ovaj dio Evrope upošljava radnike ili iz susjedstva ili iz Nepala, Filipina, Uzbekistana i drugih geografija svijeta.
U Hrvatskoj izdano 32.725 dozvola za boravak i rad
Kako javlja Fena, sve do prošle godine najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj su bili radnici iz BiH i Srbije, dok su od ove godine najbrojniji iz Nepala.
Prema podacima MUP-a RH, u prva dva mjeseca ove godine u Hrvatskoj je izdano 32.725 dozvola za boravak i rad, od kojih najviše u graževinarstvu (12.792), zatim u turizmu i ugostiteljstvu (8088), industriji (4430), saobraćaju i vezama (2442) i trgovini (1183).
Najveći broj dozvola za boravak i rad do 29. februara ove godine izdan je državljanima Nepala -7038, iza kojih slijede oni iz BiH – 6039, Indije – 3469, Srbije – 3317, Filipina – 2936, Bangladeša – 2272 te Sjeverne Makedonije, Kosova, Turske i Uzbekistana.
S obzirom na to da su u prošloj godini najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili oni iz BiH, a zatim Srbije, Nepala i Indije, da se primijetiti da su od početka ove godine Nepalci pretekli radnike iz BiH, a da su Indijci nadmašili Srbijance.
Kada su u pitanju djelatnosti, navodi dalje Fena, u prošloj kao i na početku ove godine, najviše dozvola za boravak i rad izdano je u građevinarstvu te u turizmu i ugostiteljstvu
