U Evropskoj uniji djeluje preko 800 opasnih bandi sa više od 25.000 članova. Među ovim mrežama su i članovi sa Balkana, najviše iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Srbije, a njihova glavna djelatnost je trgovina drogom.
Podaci o broju, karakteristikama, strukturi i obilježjima kriminalnih organizacija pružaju uvid u kompleksan, dinamičan i skriven svijet podzemlja koji nudi zabranjenu robu za kojom postoji potražnja. Dubljim analiziranjem veličine, sastava i organizacije ovih grupa, bolje se razumije kako one funkcionišu, sarađuju i razvijaju se tokom vremena. Ovo znanje je važno za policajce, tužioce, donosioce odluka, istraživače i javnost, kako bi razvili uspješnije mjere protiv organizovanog kriminala.
Na primjer, podaci o smanjenju broja kriminalnih organizacija u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji tokom posljednjih deset godina su značajni. U Crnoj Gori je broj kriminalnih organizacija prepolovljen, dok je u Srbiji smanjen za gotovo pet puta. Međutim, ovi podaci ne moraju nužno da ukazuju na to da su kriminalne grupe razbijene ili oslabljene. Moguće je da su se ujedinile, konsolidovale i postale djelotvornije u svojim aktivnostima, a time i opasnije, piše portal Radar u svojoj analizi.
Policija je otkrila da su devet od 12 kriminalnih grupa u Srbiji, kao i 21 od 46 u Sjevernoj Makedoniji, transnacionalne, što znači da operišu i u svojoj zemlji i u inostranstvu. Ove grupe su bile predmet analize Evropola, glavne agencije za sprovođenje zakona Evropske unije, čiji je izvještaj objavljen u aprilu 2024. godine. Prema Evropolu, u 27 država članica Unije postoji 821 kriminalna mreža sa preko 25.000 članova.
Okuplja ih posao oko droge i zajednički jezik
Ove mreže se bave različitim kriminalnim aktivnostima kao što su trgovina drogom, prevare, imovinski zločini, pranje novca, krijumčarenje migranata i trgovina ljudima. Ipak, trgovina drogom se ističe kao ključna aktivnost, budući da je polovina (50 odsto) najopasnijih kriminalnih mreža uključena u tu delatnost, bilo samostalno ili kao dio svojih aktivnosti. Jedna trećina (36 odsto) ovih mreža se fokusira isključivo na trgovinu drogom. Članovi ovih mreža koje su aktivne u Evropi dolaze i sa Zapadnog Balkana.
Zajednički jezik najčešće spaja kriminalce sa ovih prostora, dok nacionalne razlike i nisu toliko važne. Tako da se sa Zapadnog Balkana izdvajaju dvije grupe članova: prva koja govori albanskim jezikom i druga koja govori jezicima naroda bivše Jugoslavije. U svom radu se dosta oslanjaju na tehnologije. Prema belgijskom ministru pravde, komunikacija preko Sky ECC aplikacije najčešće se obavljala na engleskom, albanskom i hrvatskom jeziku, piše portal Radar u svojoj analizi.
Kriminalne mreže okupljene oko Albanaca sastoje se ili isključivo od Albanaca ili od Albanaca u kombinaciji sa državljanima Belgije, Holandije, Francuske, Grčke, Italije i Srbije. Ipak, u više od polovine ovih kriminalnih mreža, Albanci su dominantna nacionalnost. Aktivni su u trgovini drogom, krijumčarenju oružja, pljačkama i krijumčarenju migranata. Djeluju u velikom broju država članica Unije i u zemljama poput Norveške, Švajcarske, Ujedinjenog Kraljevstva i zemalja Latinske Amerike (Brazil, Kolumbija i Ekvador).
Na drugoj strani su mreže koje kombinuju članstvo iz različitih zemalja Zapadnog Balkana. Glavnu riječ vode Srbi. Uključuju Albance, Belgijance, Bosance, Hrvate, Holanđane, Nijemce, Crnogorce, Slovence i Turke. Njihova glavna kriminalna aktivnost je trgovina drogom, pretežno kokainom i kanabisom, a u manjoj mjeri sintetičkim drogama i heroinom.
Bave se i imovinskim kriminalom, švercom cigareta i trgovinom ljudi za seksualnu eksploataciju. Najviše rade u Belgiji, Kolumbiji, Hrvatskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Holandiji i zemljama Zapadnog Balkana.
Karakteristična za balkanske kriminalne mreže je činjenica da su veoma prisutne u Latinskoj Americi. Kroz korupciju pojedinaca u lukama i brodarskim kompanijama, ove mreže potpuno kontrolišu lanac snabdijevanja kokainom. One su izuzetno nasilne i koriste nasilje kao odmazdu za izgubljene pošiljke droge ili kako bi dominirale na ilegalnom tržištu. Takođe su uključene u profesionalne otmice, egzekucije, pranje novca, krijumčarenje oružja i eksploziva, kao i falsifikovanje dokumenata. Neki članovi ovih mreža organizuju poslove iz evropskih zatvora, piše portal Radar u svojoj analizi.
Koriste legalni biznis, dugo traju i eksploatišu mlade
Tri nalaza koje je Evropol iznio za države članice Evropske unije takođe važe za Balkan. Infiltracija u legalni poslovni svijet je ključna strategija koju kriminalne mreže koriste za prikrivanje ilegalnih aktivnosti i pranje novca. Čak 86 odsto mreža koristi legalne poslove, ulazeći u postojeće ili osnivajući nove kompanije. Sektori koji su najranjiviji na infiltraciju organizovanog kriminala su građevinarstvo, ugostiteljstvo i transport.
Rizik od pranja novca u građevini je visok u svim zemljama Zapadnog Balkana. Nedavno je otkrivena grupa koja je koristila dobit od droge u Danskoj za pranje novca kroz kupovinu nekretnina u Srbiji.
Čak trećina (34 odsto) najopasnijih kriminalnih mreža u Evropi je aktivna više od 10 godina, što ukazuje da mogu da održe svoj uticaj i moć, čak i ako vođe i članovi budu uhapšeni ili osuđeni. Ovo ukazuje i na slabosti institucionalnog odgovora na organizovani kriminal.
Ako se ovaj nalaz primijeni na Balkan, možemo primijetiti da se nakon pada Zemunskog klana 2003. godine, isti kriminalni akteri često ponavljaju, kao što su Šarićeva grupa ili organizacije povezane sa nekadašnjim Kotorskim klanom, kao i sa grupom Amerika. Slično važi i za albansku mrežu Kompania Bello.
Evropol je utvrdio da pojedine od najopasnijih kriminalnih mreža regrutuju mlade i zloupotrebljavaju ih za obavljanje zadataka u trgovini drogom ili ih eksploatišu u kriminalnim aktivnostima. Balkanske kriminalne grupe se mnogo ne razlikuju. Na primjer, u Srbiji je u posljednjih pet godina uhapšeno više mladića, od kojih je najmlađi imao 17 godina, koji se povezuju sa egzekucijama pripadnika suparničkih kriminalnih klanova.
Nerijetko se ističe, naročito poslije pandemije, kako se djeca između 12 i 15 godina koriste za uličnu prodaju droga, piše portal Radar u svojoj analizi.
Zaključno, Evropol je prikazao složeni pejzaž organizovanog kriminala u Evropi i ulogu balkanskog podzemlja. Operišu sofisticirano i transnacionalno fokusirajući se na ilegalnu robu od koje se najviše zarađuje – kokain. Smanjenje broja kriminalnih organizacija u određenim zemljama Balkana tokom protekle decenije može da ukazuje na promjene u njihovim strategijama djelovanja umjesto na slabljenje njihovog uticaja, što naglašava potrebu za stalnom budnošću.
Tehnološka zavisnost, infiltracija u legalne poslove i regrutacija mladih ističu višeslojne probleme čije rješavanje zahtijeva unaprijeđenu međunarodnu saradnju, ciljane intervencije protiv korupcije i pranja novca u građevini, ali i mjere za mlade na koje se često zaboravlja, piše portal Radar u svojoj analizi.
