Njemačke, albanske, bosansko-hercegovačke, kosovske i libanonske policijske snage uhapsile su 21 osobu u policijskoj akciji koju je podržao Europol, a kojom je razbijena kriminalna mreža odgovorna za prevaru hiljade žrtava putem pozivnih centara, saopštio je Europol, donoseći detalje opsežne istrage koja je dovela do razotkrivanja grupe i hapšenja.
Akcija je provedena u jutarnjim satima 18. aprila u racijama koje su provedene u 12 pozivnih centara. Kako je saopštio Europol, nelegalne radnje su varirale od šokantnih lažnih policijskih poziva, uvjerljivih investicijskih ili ljubavnih prevara.
Policijska akcija kodnog naziva ‘Pandora’ koja se razvila u opsežnu istragu identificirala je ukupno 39 osumnjičenika.
Aktivnosti na istrazi počele su na bankovnom šalteru u Freiburgu u Njemačkoj, kada je u decembru 2023. klijent zatražio da podigne više od 100 hiljada eura u gotovini, što je izazvalo sumnju kod službenika banke, a ubrzo je saznao da je klijent postao žrtva ‘prevare lažnog policajca’. Obavijestio je policiju koja je spriječila žrtvu da novac preda prevarantima, navodi se u Europolovom saopštenju.
Umjesto da su primili ogromnu svotu gotovine, prevarante su uhapsili freiburški policijski službenici (Polizeipräsidium Freiburg). Naknadno je postavljen nadzor na telefonsku liniju žrtve. Proučavajući ovaj pojedinačni slučaj, istražitelji su ubrzo shvatili da se telefonski brojevi koje su koristili počinitelji mogu povezati s više od 28 hiljada spornih poziva u samo 48 sati.
Od lažnih prilika za ulaganje do šokantnih poziva
Kako se istraga proširivala, slučaj je predan Državnom uredu kriminalističke policije Baden-Württemberga (Landeskriminalamt Baden-Württemberg), koji je tokom cijele operacije imao podršku Saveznog ureda kriminalističke policije (Bundeskriminalamt). Prva saznanja pokazala su da su počinitelji, smješteni u raznim zemljama, provodili sve vrste telefonskih prevara. Prevaranti bi se predstavljali kao bliski rođaci, zaposlenici banke, agenti službe za korisnike ili policajci. Koristeći razne taktike manipulacije, šokirali bi i prevarili svoje žrtve za njihovu ušteđevinu. U rasponu od lažnih obećanja o isplatama na lutriji, mogućnostima ulaganja, zahtjevima za naplatom dugova, prevarama s prepaid karticama ili šokantnim pozivima, prevaranti su nemilosrdno ciljali na svoje sljedeće potencijalne žrtve, saopštio je Europol.
Istraga se zatim proširila i na druge zemlju, uključujući Balkan.
Širenjem i usložnjavanjem istrage, stručnjaci za provođenje zakona približavali su se pozivnim centrima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Libanonu. Kriminalna mreža odgovorna za lažne pozive uspostavila je svoje djelovanje na koordiniran način, fokusirajući se na različite prioritete u svakoj zemlji. Dok su se prevare u vezi s naplatom potraživanja uglavnom odvijale iz Bosne i Hercegovine, pozivi za prevare u online bankarstvu upućivani su s Kosova. Investicijski prevaranti zvali su uglavnom iz Albanije, a kriminalci specijalizirani za prevare s prepaid karticama sjedili su za stolovima u Libanonu.
Iz središta europske policije se dalje pojašnjava kako su njemački istražitelji uspjeli su pratiti stvarne razgovore koji dolaze iz brojnih pozivnih centara u stvarnom vremenu. Od decembra 2023. nadalje, više od stotinu službenika bilo je raspoređeno danonoćno u Državnom uredu kriminalističke policije Baden-Württemberga koji su pokrivali sadržaj preko 1,3 miliona upitnih razgovora. U dogovoru s Uredom javnog tužitelja u Freiburgu (Staatsanwaltschaft Freiburg) i kasnije Uredom javnog tužitelja u Karlsruheu (Generalstaatsanwaltschaft Karlsruhe), cilj je bio spriječiti ovaj kriminal u cijeloj Njemačkoj.
Postavljeni službenici pratili su do 30 razgovora različitog trajanja u isto vrijeme. Državni ured kriminalističke policije uspostavio je vlastiti pozivni centar za suzbijanje međunarodnog kriminala. Istražitelji su radili u smjenama i imali su jedan primarni cilj: spriječiti prevaru. Čim se pokazalo da svako ko je primio poziv može postati žrtva prevare, policija je upozorila potencijalne žrtve.
U samo četiri mjeseca više od 7 hiljada i 500 poziva prešlo je prag koji nalaže nadležnima za pokretanje krivičnog postupka. Ukupno su raspoređeni službenici uspjeli spriječiti financijske gubitke za žrtve u preko osamdeset posto ovih optuženih zločina. Ukupno bi potencijalna šteta iznosila više od 10 miliona eura.
Osim što su spriječili kriminal, istražitelji su mapirali lokacije s kojih su pozivi dolazili. Dobivanjem podataka o telefonskim brojevima, vlasnicima i tehničkoj infrastrukturi poput servera, plan je bio da se počiniteljima na kraju sruši cijela infrastruktura pozivnog centra. Europol je podržao ovu istragu pružanjem prilagođene analitičke podrške, pridonoseći tako ukupnoj obavještajnoj slici.
Uoči dana akcije, Europol je bio domaćin nekoliko operativnih sastanaka, pružajući operativnu koordinaciju i financijsku podršku u pripremi planiranih racija. Kada je došlo vrijeme da se prekine operacija kriminalaca u nekoliko zemalja, Europol je u svom centralnom uredu ugostio operativni centar za koordinaciju. Osim pružanja operativne podrške na dan akcije, Europol je na lokacije u inostranstvu rasporedio i službenike s mobilnim uredima, čime je olakšano prikupljanje i analiza forenzičkih dokaza.
Više od 60 njemačkih policijskih službenika, potpomognuti stotinama kolega u Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Libanonu, kao i specijalisti Europola, izvršili su pretrese u desetinama stambenih i poslovnih prostora. Osim hapšenja 21 osobe, policajci su uspjeli osigurati opsežan dokazni materijal poput nosača podataka, dokumenata, gotovine i imovine u vrijednosti od milion eura. Zaplijenjen je i veliki broj elektroničkih dokaza koji bi trebali omogućiti istražnim tijelima da dođu do informacija o mogućim daljnjim pozivnim centrima i novim prevarantima.
