Cijene bakra i aluminijuma, koji se smatraju ključnim metalima u energetskoj tranziciji, od početka godine rastu. Očekivane nestašice ovih metala zbog velike potražnje takođe privlače trgovce koji su odustali od poslova s metalima zbog prošlih padova na robnim berzama.
U drugoj polovini 2022. i prvoj polovini prošle godine cijene robe su pale na globalnom nivou, što je pomoglo centralnim bankama u borbi protiv inflacije. Međutim, cijene su se krajem prošle godine stabilizovale na nivou koji je još 38 posto viši nego prije pandemije kovida-19. Industrijski metali takođe su slijedili trend, napominje Svjetska banka u svom aprilskom izvještaju o tržištu robe.
Trajno visoke cijene sirovina uprkos slabom globalnom ekonomskom rastu rezultat su različitih faktora. Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku predstavljaju rizik za skuplju robu, ali imaju najveći uticaj na cijene nafte i zlata. U međuvremenu, rast cijena bakra i aluminijuma uglavnom je podstaknut većom potražnjom zbog globalnih ulaganja u dekarbonizaciju i postepenim oporavkom industrije u najvećem potrošaču metala, Kini.
Analitičari takođe očekuju da će ponuda oba metala biti manja od potražnje, za razliku od litijuma. To je takođe ključno za energetsku tranziciju i dekarbonizaciju, ali cijena je nedavno oštro pala jer su proizvođači povećali kapacitete baš u trenutku kada se usporio rast potražnje za električnim vozilima.
Pokretanje novih rudnika bakra kapitalno je intenzivan projekat pa su nakon dugog zatišja u rudarskom sektoru aktivnosti akvizicija i spajanja ponovo krenule. Preko njih veliki igrači pokušavaju doći do većih kapaciteta. Najveći svjetski rudar, australijski BHP, nedavno je predao ponudu za preuzimanje od 39 milijardi dolara za rivala Anglo American. BHP posebno želi Anglove rudnike bakra u Latinskoj Americi.
Bakar na najvišem nivou u dvije godine
Cijena bakra s rokom isporuke od tri mjeseca na Londonskoj berzi metala (LME) od početka godine porasla je 15 posto. Metrička tona crvenog metala košta 9.865 dolara, u odnosu na 8.554 dolara 2. januara. Na robnoj berzi Comex u SAD-u cijena bakra je u istom periodu porasla gotovo 19 posto.
Svjetska banka napominje da su na globalnom nivou cijene bakra u prvom tromjesečju porasle tri posto te su u aprilu dosegle najvišu vrijednost u posljednje dvije godine. Organizacija to pripisuje većoj potražnji za metalom iz Kine i padu proizvodnje u Čileu i Peruu, gdje se nalaze najveći svjetski rudnici bakra.
Očekuje se da će potražnja ove godine tek skromno rasti zbog slabog globalnog rasta i problema s dugom u kineskom sektoru nekretnina. Očekuje se i da će rast ponude biti slab, zbog čega Svjetska banka ove godine očekuje rast cijena bakra od pet posto. Očekuje se da će cijene ostati stabilne sljedeće godine.
Bakar je drugi metal po provodljivosti nakon srebra. Zato se nalazi u infrastrukturi električne mreže, električnih vozila i solarnih ploča. Upravo te industrije obećavaju velika ulaganja tokom energetske tranzicije.
Solarne i vjetroelektrane zahtijevaju više bakra po jedinici proizvedene energije nego centralizovane elektrane na ugalj i gas. Električna vozila koriste najmanje dvostruko više bakra nego automobili na benzinski pogon, prema Copper Alliance, industrijskom udruženju.
Sankcionisani ruski aluminijum
Cijena aluminijuma za tromjesečnu isporuku na LME-u je krajem prošle godine iznosila 2.384 USD po toni. Do 22. aprila porasla je na 2.670 dolara po toni, što je povećanje od 12 posto. U prošloj sedmici cijena je pala na 2.563 dolara i još je 7,5 posto iznad godišnje osnovice.
Prema podacima Svjetske banke, cijena aluminijuma u prvom je kvartalu porasla za skromnih 0,3 posto. Za cijelu godinu predviđaju rast cijena od dva posto. U izvještaju se kao razlog navodi zabrana metala ruskog porijekla na robnim berzama u SAD-u i Velikoj Britaniji, uključujući LME. Od 13. aprila obje su zemlje zabranile isporuke ruskog aluminijuma, bakra i nikla u skladišta LME i Chicago Mercantile Exchange (CME). SAD je takođe zabranio uvoz ruskih metala.
Mjera ne bi trebalo imati veliki uticaj na pristupačno snabdijevanje aluminijumom, već bi samo trebalo da natjera Rusiju da prodaje navedene metale s diskontom, piše Bloomberg. Rusija je jedan od glavnih proizvođača sva tri metala, s približno šest posto globalne proizvodnje nikla, pet posto aluminijuma i četiri posto bakra. Udio njegovih metala na LME je ogroman. Čak 90 posto aluminijuma na berzi dolazi iz Rusije.
Uticaj Kine
Najveći uticaj na cijene ponovo ima Kina, koja je i najveći proizvođač i potrošač aluminijuma. Zbog sporog oporavka kineske industrije od obustave proizvodnje uzrokovane kovidom, Svjetska banka očekuje da će potražnja i ponuda ove godine ostati stabilne. Očekuje se da će se snabdijevanje povećati sljedeće godine, budući da se očekuje i ponovno pokretanje nekoliko talionica u Evropi nakon energetskog šoka 2022. godine.
Ali, uprkos većoj ponudi, analitičari Svjetske banke očekuju četiri posto više cijene u 2025. Naime, očekuje se da će potražnja rasti brže od ponude, podržana oporavkom globalne ekonomije i potrebom za aluminijumom u proizvodnji električnih vozila i infrastruktura za obnovljivu energiju.
Aluminijum karakteriše provodljivost, lakoća i otpornost na rđu. Koristi se u gotovo svim tehnologijama proizvodnje, prenosa i skladištenja energije: od energije vjetra i sunca do alternativnih gorivih ćelija i proizvodnje vodonika do visokonaponskih kablova i baterija. Jednostavan je za ugradnju, ne zahtijeva održavanje i udovoljava svim zahtjevima za sisteme proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, objašnjavaju iz udruženja evropskih proizvođača aluminijuma European Aluminium, čiji su članovi i slovenačke kompanije Talum i Impol.
Živahno na berzama
Trgovci robom koji su do sada radije trgovali naftom nego metalima sada se vraćaju metalima. Među njima su veliki trgovci energijom kao što su Vitol, Gunvor i Mercuria, koji već grade timove za trgovanje metalima, piše Bloomberg. Sektorom metala dominiraju dva najveća trgovca robom u svijetu, Glencore i Trafigura.
Dolazak trgovaca s rekordnom zaradom od trgovine naftom (ukupno 50 milijardi dolara u protekle dvije godine) mogao bi manjim trgovcima istisnuti tržišne udjele. Gunvor i Vitol kadrovskim izborom iskazali su interes za aluminijum, dok je Mercuria zainteresirana za tržište bakra.
Ovi trgovci su se u prošlosti opekli kada su trgovali metalima, prenosi Bloomberg. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Vitol je investirao u ruske proizvođače cinka i aluminijskih proizvoda, koji su sredinom 90-ih zapali u probleme, navodno zbog “političke nestabilnosti” i kupovine nekvalitetnog aluminijuma.
Gunvor je 2016. zatvorio svoje poslovanje s metalima, koje se fokusiralo na bakar, nakon što je zabilježio gubitak zbog bankrota robnog trgovca Ushdev International.
Mercuria je možda imala najmanje sreće od njih tri. Godine 2014. bila je žrtva prevare u skladištima kineske luke Qingdao. Godine 2021. turski dobavljač isporučio im je prefarbano kamenje umjesto bakra u vrijednosti od 36 miliona dolara. Na kraju, njihov veliki ulog na rastuće cijene cinka bio je pokvaren prilivom nove ponude metala na tržište.
Kako cijene s berze utiču na slovenački Impol
U proizvođaču aluminijuma Impol iz Slovenske Bistrice kažu da na terminskim berzama nastoje poslovati tako da budu što manje izloženi oscilacijama cijena. Udio transakcija na tim međunarodnim berzama varira. “Fjučers hedžingom nastojimo što je više moguće eliminisati uticaj kretanja cijena dionica na naše poslovanje ili marže prerade”, objasnili su iz kompanije.
U kompaniji prate prognoze berze i analitičkih kuća, no na njih se previše ne obaziru. Prema njihovoj ocjeni, od vremena finansijske krize na cijene aluminijuma više utiče geopolitika nego ponuda i potražnja. Uz to, cijenu ne određuje samo trgovanje na LME-u, već i premija ili dodatak na cijenu s LME-om, kažu. Ova premija takođe varira zavisno od različitih uticaja.
“Zavisno od cijene na LME i premije na cijenu, premija može značiti 20 do 30 posto udjela u cijeni. Zbog različitih faktora može se dogoditi da taj dio cijene naše tržište ne prihvati u potpunosti. To naravno utiče na naše poslovanje, no globalne cijene aluminijuma imaju direktan uticaj na količinu potrebnog obrtnog kapitala i na prihode grupe”, rekao je Impol.
Prošle godine proizvođač aluminijskih proizvoda zaostao je za zadatim godišnjim ciljevima. Ostvarili su 877 miliona eura prihoda od prodaje, u poređenju sa 1,1 milijardu eura godinu prije. Profitabilnost je takođe bila manja. Dobit prije amortizacije, poreza i kamata (EBITDA) iznosila je 83 miliona eura, a u 2022. biće veća od 127 miliona eura.
