Platformu sa sjedištem u Dubaiju, koja ima preko 900 miliona korisnika širom svijeta, osnovao je 2013. ruski preduzetnik Pavel Durov
Svaki put kada Rusija lansira dronove i rakete na ukrajinske gradove, mobilni telefoni zavibriraju i oglasi se neprijatan zvuk sirene za vazdušnu uzbunu.
Tokom ovakvih upozorenja na opasnost iz vazduha, mnogi Ukrajinci se obraćaju Telegram kanalima koji prikupljaju zvanične i nezvanične informacije o napadima kako bi odlučili da li da potraže sklonište, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
“Ionako nikad ne idem u sklonište, ali sam smireniji kada znam šta se dešava”, rekao je za Radio Slobodna Evropa student psihologije Ilja Jeremenko.
“Osjećaj kontrole, čak i iluzoran, bolji je od osjećaja bespomoćnosti”.
Brz pristup neograničenim informacijama pomogao je aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da postane vodeći izvor vijesti u ratnoj Ukrajini.
Platformu sa sjedištem u Dubaiju, koja ima preko 900 miliona korisnika širom svijeta, osnovao je 2013. ruski preduzetnik Pavel Durov. U prvom velikom intervjuu za sedam godina, koji je 17. aprila dao američkom voditelju Takeru Karlsonu, Durov je dao uvjerenja da je cilj Telegrama da bude “neutralna platforma”, a ne “igrač u geopolitici”.
Međutim, kritičari u Ukrajini su zabrinuti da ova aplikacija širi dezinformacije i olakšava nezakonite radnje. Neki optužuju Telegram za veze sa ruskom državom i za doprinos njenim ratnim naporima. Ukrajinski parlament predao je nacrt zakona koji ima za cilj da reguliše rad platforme. Ali izgleda malo vjerovatno da će parlametarci pokušati da u potpunosti ugase popularnu aplikaciju.
Skok aplikacije nakon invazije
Ruska invazija, koja je počela u februaru 2022., pomogla je rastu popularnosti Telegrama u Ukrajini.
Kada su ruske rakete padale na ukrajinske gradove, a ruske trupe preplavile granice zemlje, Ihor Lačenkov, tvorac i autor jednog od najpopularnijih ukrajinskih Telegram kanala, Lačen Piše, bio je u svom rodnom Dnjipru, prateći događaje i danonoćno objavljujući vijesti. U prva 24 sata njegova publika gotovo se utrostručila sa 70.000 na oko 200.000 pratilaca.
“Ljudi su pohrlili na moj kanal jer je bio jedan od prvih koji je rekao da je rat počeo, a izbacio je pravovremene informacije o raketnim napadima čak i prije nego što su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost”, rekao je Lačenkov za RSE.
Tada su glavni ukrajinski televizijski kanali počeli da emituju jedinstveni informativni program pod kontrolom države poznat kao Ujedinjeni telemaraton za borbu protiv širenja neprijateljske propagande i dezinformacija.
Ali oni koji traže brže, konkretnije ili neslužbene informacije okrenuli su se Telegram kanalima.
Prije svega aplikacija za razmjenu poruka, Telegram svoj uspjeh kao izvor vijesti duguje jednostavnom dizajnu. Korisnici mogu da jednostavno postave kanale i objavljuju sadržaj neograničenom broju pratilaca na način koji ide odozgo prema dole bez ometajućih algoritama i gotovo bez reklama.
“Ne postoji nijedna druga platforma koja može pobijediti Telegram u pogledu dosega publike”, rekao je Lačenkov, dodajući da Fejsbuk i Instagram, ne samo da su manje prikladni, već takođe filtriraju neke popularne sadržaje povezane s ratom kao previše eksplicitne ili navodno promovišu govor mržnje ili nasilje.
Popularnost Telegrama u Ukrajini porasla je nakon invazije, a čak 72 posto Ukrajinaca koristilo ga je za praćenje vijesti 2023, u poređenju s 20 posto 2021., prema studiji Internewsa iz 2023. zasjenjuje internet veb stranice koje plasiraju vijesti (41 posto), TV (30 posto), radio (10 posto) i štampu (tri posto), kao i druge društvene medije i aplikacije.
Najbliži konkurenti na listi su Fejsbuk sa 19 posto i Jutjub sa 16 posto.
Ukrajinski zvaničnici i institucije, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog, obavještajnu službu SBU i popularnog guvernera regije Mikolajiv Vitalija Kima, vode svoje vlastite izuzetno popularne kanale, pridonoseći procvatu Telegrama. Međutim, samo 12 od 100 najpopularnijih kanala aplikacije pripada etabliranim medijima, zvaničnicima ili javnim osobama.
Lačen Piše, koji sada ima više od 1,5 milion pratilaca, je na 24. mjestu i jedan je od kanala sa najviše uticaja u zemlji. Prikupio je milione dolara za ukrajinsku vojsku i bio je jedan od onih koji su predstavljali Ukrajinu kada je Evropski parlament dodijelio ukrajinskom narodu nagradu Saharov u decembru 2022.
Rusko oruđe?
Međutim, za razliku od Lačen Piše, gotovo svi veliki Telegram kanali u Ukrajini vode se anonimno, a njihova ratna uloga daleko je dvosmislenija.
Mnogi popularni kanali miješaju informacije o napadima sa sumornim sadržajem, koji se često predstavlja senzacionalistički. Uprkos tome što imaju milione pratilaca, često zanemaruju opšteprihvaćene novinarske standarde.
Za razliku od službenih medija u Ukrajini, mnogi Telegram kanali su na ruskom jeziku, a neki se smatraju promoskovskima. SBU je u martu 2022. objavio listu kanala za koje je rekao da “provode posebne informacijske i psihološke operacije u interesu Ruske Federacije”. Lista je kasnije proširena. Ukrajinska glavna obavještajna uprava rekla je da je Rusija potrošila 250 miliona dolara za promociju svojih narativa u Ukrajini preko ove platforme.
Osim toga, neki uticajni ukrajinski kanali, poput “Vertikale”, “Džokera” i “Kuće od karata”, vjerovatno su tajno povezani ili bliski ukrajinskoj predsjedničkoj administraciji, prema ukrajinskoj organizaciji za praćenje medija Detector Media. Objavljuju neprovjerljive insajderske informacije i mračni PR ciljajući na kritičare, uključujući nezavisne novinare i političke protivnike.
Telegram je takođe postao prozor na drugu stranu rata koji premošćuje sve veći jaz između ruskog i ukrajinskog informacionog okruženja. Ruske vojne kanale koji podržavaju Kremlj čitaju i vojnici i civili u Ukrajini.
“Prijetnje koje predstavlja Telegram nisu ograničene na širenje neprijateljske propagande”, rekao je za RSE Jehor Aušev, stručnjak na Institutu za istraživanje kibernetičkog ratovanja. “To je de facto legalizovani darknet na kojem, ne samo da se može kupiti droga ili pristupiti dječijoj pornografiji, već se takođe može učestvovati u kibernetičkom kriminalu, kao što to čine brojne ruske hakerske grupe.”
Pristup podacima i uređajima korisnika, uključujući geolokaciju i kamere, kao i podaci o mrežama korisnika čine Telegram “špijunom u džepu svakog Ukrajinca” sa širokim rasponom potencijalnih vojnih namjena, rekao je Aušev.
Osnivač Telegrama odbacuje takve optužbe. Durov je u više navrata rekao da je kreirao Telegram, zajedno sa svojim mlađim bratom Nikolajem, koji je dizajnirao enkripciju, kako bi omogućio ljudima slobodnu komunikaciju nakon što je odbio da udovolji zahtjevima Kremlja da zatvori neke grupe demonstranata Euromajdana na svojoj platformi društvenih medija VK. Durov je napustio Rusiju 2014.
Dugo se smatrao sigurnim i privatnim, Telegram je odigrao važnu ulogu u protestima protiv moćnog vođe Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji 2020. Bio je mjesto za nezavisne ruske novinare kada se represija slobode medija ubrzala nakon invazije na Ukrajinu.
Ali, vremenom su se stvari razvijale. Prema nezavisnim ruskim medijima, Telegram je postigao kompromis s vlastima i dijeli neke podatke sa sigurnosnim službama, barem od 2018.
Trenutno su usluge, kao što su Facebook i Instagram dostupne u Rusiji samo putem VPN-a, dok Telegram nije ograničen i čak ga za internu upotrebu preporučuje ruska vojska.
Imamo sve više i više dokaza da je to oruđe u ratu Rusije protiv Ukrajine, rekao je Aušev.
Šef ukrajinske vojne obavještajne službe, general-pukovnik Kirilo Budanov, rekao je tokom Stratcom Foruma 2024. u Kijevu da je aplikacija “definitivno problematična sa stajališta nacionalne sigurnosti”. Drugdje je pozvao na regulaciju Telegrama.
Radno rješenje
S porastom zabrinutosti, ukrajinske vlasti počele su da traže radno rješenje za smanjenje potencijalne štete od Telegrama.
Grupa zastupnika je 25. marta predala prijedlog zakona usmjeren na regulisanje platforme. U dokumentu se navodi da bi Telegram “mogao biti povezan s državom agresorom” i predlažu se mjere kojima bi se kompanija prisilila na saradnju s ukrajinskom državom ili će se suočiti sa ograničenjima.
“Već znamo da je Telegram u dobrim odnosima s ruskim biznis sektorom, Federalnom sigurnosnom službom i ruskom vojskom. I nemamo kontrolu nad njim”, rekao je za RSE Mikola Knjažicki, zastupnik iz opozicione stranke Evropska solidarnost i inicijator prijedloga zakona.
Prijedlog zakona poziva da se Telegram, kao i neke druge platforme, obavežu da će uspostaviti predstavništvo u Ukrajini ili nekoj od zemalja Evropske unije za rješavanje pritužbi o širenju zabranjenog sadržaja.
Prema Knjažickom, predloženi zakon “praktično proširuje norme trenutnog zakona o medijima na domen Telegrama”, “usklađen je s propisima EU” i “ne cilja na vlasnike pojedinačnih kanala”.
Ključna odredba prijedloga zakona obavezuje Telegram da objavi svoju vlasničku strukturu i izvore finansiranja na zahtjev ukrajinskog Nacionalnog vijeća. A to se vjeroatno neće dogoditi s obzirom na ono što se u javnosti već zna o njegovom finansiranju.
Telegram je dugo bio neprofitan i nije objavljivao službene prihode osam godina sve dok nije omogućio ograničeno oglašavanje 2021. i premium pretplate 2022.
Braća Durov su 2018. pokušala da prikupe novac pokretanjem blockchain platforme pod nazivom Telegram Open Network (TON). Uprkos tome što je prodajom kriptovalute Gram osigurala 1,7 milijardi dolara za projekt, kompaniji je naloženo da vrati većinu novca investitorima nakon čega je pokrenuta pravna bitka sa američkom Komisijom za vrijednosne papire i berzu (SEC). Među brojnim ulagačima iz nekoliko zemalja bili su i ruski biznismeni Roman Abramovič, Sergej Solonjin i David Jakobašvili. Svi oni imaju veze s Kremljom, a Jakobašvili je pod sankcijama Ukrajine.
Nakon neuspjeha projekta kriptovalute, Telegram je izdao obveznice na berzi u Sankt Peterburgu 2021. Među ulagačima su bili VTB Capital, kompanija u kojoj ruska država drži većinski udio, a koju vodi Putinov insajder Andrej Kostin, te Alfa Capital, koja je u vlasništvu Mihaila Fridmana, ruskog oligarha pod sankcijama Ukrajine i Evropske unije.
Prema predloženom zakonu, Telegram bi najvjerovatnije bio označen kao “netransparentan” i njegovo korištenje bilo bi zabranjeno državnim i lokalnim vlastima, kao i finansijskim institucijama koje obrađuju lične podatke. Izuzetak bi bio napravljen za sigurnosne i odbrambene snage, koje bi mogle nastaviti da koriste Telegram uz dopuštenje vlade.
“Ne samo naše društvo, već i naše državne institucije i velike kompanije koriste platformu koja je usko povezana s Rusijom. Moramo to zaustaviti”, rekao je Knjažicki.
Predložene mjere nisu prvi pokušaj izvlačenja Ukrajine iz ruskog informacionog prostora. Predsjednik Petro Porošenko je 2017. godine uveo ograničenja za ruske društvene mreže Odnoklassniki i VKontakte, kao i za pretraživač Yandex i e-mail servis Mail.ru.
Kako bi potpuno blokirali Telegram u Ukrajini, Apple i Google bi ga morali ukloniti iz svojih trgovina u Ukrajini, rekao je analitičar Aušev.
U martu su ukrajinske vlasti poslale Telegramu listu od preko 300 “potencijalno problematičnih” kanala koji su sastavile specijalne službe, prema ukrajinskom Forbesu. Predstavnik Telegrama Remi Von rekao je da će kompanija provjeriti da li se ovi kanali pridržavaju pravila koje traži aplikacija.
Durov je 24. aprila rekao da će zbog zahtjeva Applea, na šta je žalio u intervjuu s Karlsonom, Telegram ograničiti pristup nekim kanalima povezanim s ratom za korisnike u Ukrajini kako bi aplikacija ostala u Appleovoj trgovini.
“Da je isključivo na nama, uvijek bismo svojim korisnicima pružili ono što traže, necenzurisani pristup informacijama i mišljenjima kako bi sami donosili odluke”, rekao je. “Međutim, ne zavisi uvijek sve od nas”.
Nešto kasnije, nekoliko chatbotova koje su ukrajinske sigurnosne agencije koristile za prikupljanje informacija o ruskim ratnim naporima, uključujući i položaje ruskih snaga, privremeno je blokirano, što je izazvalo bijesne reakcije u Ukrajini. Zastupnik Jaroslav Jurčišin, predsjednik Komiteta za slobodu govora, pripisao je gašenje “ruskom pritisku”.
