Viši sud odbacio je optužnicu protiv biznismena i vlasnika Atlas grupe, Duška Kneževića, kojom se, između ostalog, tereti da je preko tadašnjeg viceguvernera Centralne banke Crne Gore, Velibora Miloševića, podmićivao kontrolore koji su provjeravali poslovanje Atlas i Invest banke Montenegro.
Predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbacio je optužnicu u odnosu na Kneževića jer Velika Britanije tog optuženog nije izručila Crnoj Gori za postupanje u ovom predmetu Specijalnog tužilaštva.
“Optužnica protiv Duška Kneževića za krivična djela produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa putem pomaganja se odbacuje iz razloga postojanja okolnosti koje privremeno sprečavaju krivično gonjenje”, rečeno je Pobjedi iz Višeg suda.
Nakon pravosnažnosti tog rješenja biće zakazano novo ročište za kontrolu ove optužnice.
Pored Kneževića i Miloševića, na optužnici su Mladen Dašić, Miodrag Knežević, Tomica Knežević, Tomislav Knežević, Andrija Knežević, Vuk Dragašević, Svetlana Mijatović, Andrej Koneneko, Ekatarina Perovna Konanenko i Ekatarina Konaneko.
Status svjedoka saradnika u tom predmetu imaju bivši generalni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i Vlatko Rašović.
Optužnicom, koju je potpisao nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a danas pred sudom zastupala tužiteljka Tanja Čolan-Deretić, bivši viceguverner Centralne banke Crne Gore Velibor Milošević se tereti da je uzimao novac od Kneževića.
Milošević se našao na meti istražitelja nakon što je Knežević početkom januara 2019. godine objavio snimak razgovora na osnovu kojeg tvrdi da je Veliboru Miloševiću dao 100 hiljada eura.
Knežević je tada tvrdio da je snimak nastao 2015. godine, nekoliko mjeseci prije nego što je Milošević podnio ostavku na mjesto viceguvernera za kontrolu bankarskog sistema.
Milošević je sa funkcije zvanično otišao u februaru 2016. na mjesto predsjednika Borda direktora Universal banke, gdje je, nakon hapšenja i pokretanja krivičnog postupka protiv njega, dao ostavku i na tu poziciju.
Prema navodima optužnice, Duško Knežević je u drugoj polovini 2010. godine na teritoriji Kipra i Crne Gore formirao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postali ostali okrivljeni, a koja je funkcionisala do 2017. godine.
U djelovanju te kriminalne organizacije korišćene su privredne poslovne strukture.
Prema kriminalnom planu, koji je, navodno, sačinio organizator Duško Knežević, uz pomoć članova kriminalne organizacije podizani su krediti koje krajnji korisnici nijesu vraćali. Krediti su pokrivani depozitima kojim je garantovano njihovo vraćanje, a koje su položile kompanije u vlasništvu Duška Kneževića, firme povezane sa njim i ostalim optuženima.
Ovlašćena lica u tim kompanijama, Duško Knežević i navodni članovi kriminalne organizacije su na taj način ostvarivali prihode od novčanih sredstava dobijenih kreditima, a koje nijesu prijavljivali državnim organima Crne Gore.
Sve to je, prema optužnici, rađeno sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, stavljanja nezakonito stečenog novca u redovne novčane tokove. ali i radi sprečavanja utvrđivanja pravog stanja u bankama čiji je većinski vlasnik Duško Knežević.
Knežević je u više procesa označen kao organizator kriminalne grupe koja je malverzacijama oštetila budžet za više stotina miliona eura.
