U povjerljivim planovima se navodi šest oblasti koje je alijansa identifikovala kao one koje je najhitnije potrebno riješiti. To uključuje nedostatke u vazdušnoj odbrani i dalekometnim raketama, broj vojnika, municiju, logističke probleme i nedostatak bezbjednih digitalnih komunikacija na bojnom polju, pokazali su razgovori sa NATO zvaničnicima
Rat u Ukrajini i predstojeći predsjednički izbori u SAD-u dominirali su kao teme na NATO samitu u Vašingtonu ovog mjeseca, ali, daleko od javne scene, vojni planeri alijanse bili su fokusirani na procjenu ogromnih troškova popravke slabašne odbrane Evrope.
Lideri NATO-a su prošle godine usvojili planove za najveću modernizaciju svojih odbrambenih sposobnosti u posljednje tri decenije, usljed rastućih strahova od ruske agresije. Iza kulisa, zvaničnici su od tada proučavali minimalne odbrambene zahtjeve za ostvarenje tih planova, koji su poslati nacionalnim vladama u posljednjim sedmicama, prema riječima jednog vojnog planera koji je govorio tražeći da ostane anoniman.
Minimalni zahtjevi detaljno opisuju nedostatke u NATO vojskama u ključnim oblastima, pružajući grubu procjenu koliko milijardi eura bi moglo koštati njihovo rješavanje, rekao je vojni planer. NATO ima za cilj da te zahtjeve pretvori u obavezujuće ciljeve za pojedinačne vlade kako bi se obezbijedila odbrana Evrope do jeseni 2025. godine, kada će održati redovan sastanak ministara odbrane.
Reuters je razgovarao sa 12 vojnih i civilnih zvaničnika u Evropi o povjerljivim planovima, u kojima se navodi šest oblasti koje je alijansa od 32 države identifikovala po one koje je najhitnije potrebno riješiti. To uključuje nedostatke u vazdušnoj odbrani i dalekometnim raketama, broj vojnika, municiju, logističke probleme i nedostatak bezbjednih digitalnih komunikacija na bojnom polju, pokazali su razgovori sa NATO zvaničnicima.
Zvaničnici su govorili anonimno kako bi slobodnije diskutovali o pitanjima bezbjednosti. NATO nije javno dao procjenu ukupnih troškova. Podaci pokazuju da NATO čeka mukotrpan posao kako bi postigao svoje ciljeve u trenutku kada bi njegovo jedinstvo moglo biti testirano zbog budžetskih ograničenja među visokim evropskim članicama i razlika u stavovima o tome koliko oštar treba da bude odnos prema Rusiji.
Ključni faktor je što su ovogodišnji predsjednički izbori u SAD-u povećali šanse da najmoćniju članicu NATO-a vodi čovjek koji je kritičan prema alijansi – bivši predsjednikom Donald Tramp – koji je optuživao evropske partnere da iskorišćavaju američku vojnu podršku.
Na samitu u Vašingtonu od 9. do 11. jula, neki evropski političari su javno priznali da će, bez obzira ko pobijedi na izborima u novembru, kontinent morati da poveća vojnu potrošnju. “Moramo priznati da će za Ameriku, bez obzira na ishod predsjedničkih izbora, prioritet sve više biti Indo-Pacifik, tako da evropske nacije u NATO-u moraju preuzeti veći dio tereta”, rekao je britanski ministar odbrane Džon Hili na marginama samita.
U odgovoru na pitanja Reutersa, jedan NATO zvaničnik je otkrio da su se lideri alijanse složili u Vašingtonu da će u mnogim slučajevima biti potrebno potrošiti više od dva odsto BDP-a kako bi se otklonili nedostaci. Napomenuo je da 23 članice sada ispunjavaju minimalni zahtjev od dva odsto ili ga premašuju.
“Bez obzira na ishod američkih izbora, evropski saveznici će morati da nastave da povećavaju svoje odbrambene sposobnosti, spremnost snaga i zalihe municije”, rekao je NATO zvaničnik. NATO je na najvišem nivou pripravnosti od Hladnog rata, a njegovi pesimistični zvaničnici, uključujući njemačkog ministra odbrane Borisa Pistoriusa, upozoravaju da bi napad Rusije na njegove granice mogao da se desi u roku od pet godina.
Dok je ruska ekonomija već na ratnoj nozi, evropske vlade bi mogle da se suoče sa otporom ako zatraže više novca za vojnu potrošnju od poreskih obveznika koji se bore sa krizom troškova života, kako bi se pripremile za rat koji mnogima djeluje kao daleka mogućnost, kažu analitičari.
“Možemo očekivati političku reakciju, posebno ako političari pokušaju da opravdaju smanjenja u drugim oblastima povećanjem vojnih budžeta”, naveo je Eurointelligence, servis za vijesti i analizu fokusiran na EU, u bilješci od 12. jula.
Teški zadaci
Prva ozbiljna modernizacija NATO-a od kraja Hladnog rata će preusmjeriti alijansu nazad na odbranu Evrope od mogućeg ruskog napada, nakon godina udaljenih misija poput one u Avganistanu. Reuters je ranije izvijestio da NATO planeri vjeruju da će biti potrebno između 35 i 50 dodatnih brigada kako bi se izdržao ruski napad. Brigada se sastoji od 3.000 do 7.000 vojnika, što bi značilo od 105.000 do 350.000 vojnika.
To znači, na primjer, da bi Njemačkoj bilo potrebno tri do pet dodatnih brigada ili 20.000 do 30.000 dodatnih vojnika, rekao je izvor, praktično jedna dodatna divizija uz tri divizije koje Berlin trenutno oprema. Ministarstvo odbrane u Berlinu odbilo je da komentariše povjerljive planove.
Odražavajući stav američkih zvaničnika, mnogi evropski političari – uključujući britanskog Hilija – već govore da će vojna potrošnja morati da premaši trenutni cilj alijanse od dva odsto BDP-a. Tuli Duneton, podsekretarka za odbrambenu politiku u Estoniji – jednoj od najtvrdokornijih evropskih vlada – sugerisala je u onlajn brifingu 2. jula prije samita u Vašingtonu da bi sljedeći NATO samit trebalo da razmotri povećanje cilja potrošnje na dva i po ili tri odsto.
SAD daleko najviše doprinose NATO operacijama. Prema procjenama NATO-a objavljenim u junu, Sjedinjene Države će u 2024. godini potrošiti 967,7 milijardi dolara na odbranu, što je otprilike 10 puta više od Njemačke, druge po veličini zemlje po potrošnji, sa 97,7 milijardi dolara. Ukupni NATO vojni izdaci za 2024. procijenjeni su na 1.474,4 milijarde dolara. Trampov izbor u julu senatora Dž. D. Vensa za njegovog potpredsjedničkog kandidata – koji se protivi pomoći Ukrajini i kritikuje NATO partnere kao “klijente socijalne pomoći” – izazvao je zabrinutost u nekim evropskim prijestonicama.
Potpukovnik Čarli Ditz, portparol Pentagona, rekao je da SAD podržavaju napore evropskih saveznika da povećaju potrošnju na odbranu na najmanje dva odsto BDP-a i napomenuo da su već ostvarili značajan napredak u povećanju budžeta. “NATO regionalni odbrambeni planovi uključuju povećanje pripravnosti i fleksibilnosti širom alijanse. Ostajemo posvećeni značajnom doprinosu tim naporima,” rekao je Ditz za Reuters.
Prema novim odbrambenim planovima, Njemačka će morati da učetvorostruči svoju vazdušnu odbranu – ne samo broj Patriot baterija, već i sisteme kraćeg dometa – kako bi zaštitila baze, luke i više od 100.000 vojnika koji bi trebalo da pređu zemlju na putu ka istočnom krilu u slučaju ozbiljnih tenzija ili rata, rekao je jedan bezbjednosni izvor za Reuters. Njemačka je imala 36 Patriot jedinica protivvazdušne odbrane kada je bila prva linija NATO odbrane tokom Hladnog rata, i čak i tada se oslanjala na podršku NATO saveznika. Danas, njemačke snage imaju devet Patriot jedinica, nakon što su donirale tri Ukrajini od ruske invazije 2022. godine i potrebno je drastično povećanje. Troškovi će biti znatni. Berlin je upravo naručio četiri Patriot jedinice po cijeni od 1,35 milijardi eura. Kao znak budžetskih izazova koji već opterećuju najveću evropsku ekonomiju, Njemačka planira da prepolovi svoju vojnu pomoć Ukrajini 2025. godine. Berlin se nada da će Ukrajina moći da zadovolji većinu svojih vojnih potreba sa 50 milijardi dolara kredita od prihoda od zamrznutih ruskih sredstava koje je odobrila Grupa sedam, izvjestio je Reuters.
Evropa mora “pokazati zube”
Logistički planeri se bave osnovama, radeći na tome kako da transportuju hranu, gorivo i vodu trupama duž linije snabdijevanja, rekao je visoki NATO zvaničnik, dok je drugi zvaničnik istakao da će morati biti organizovan i povratak ranjenih vojnika i ratnih zarobljenika. “Oni sa saveznicima razvijaju mape sa najsitnijim detaljima”, rekao je zvaničnik, uvjeravajući se, na primjer, da su mostovi dovoljno čvrsti da izdrže teška vojna opterećenja.
Drugi izvor iz vojnog planiranja je opisao scenario u kojem bi neprijateljske snage mogle ciljati američku vazduhoplovnu bazu u Ramštajnu na jugozapadu Njemačke, ili luke na Sjevernom moru poput Bremerhavena kroz koje bi NATO snage prolazile na putu za Poljsku. “Kako da zaštitim te mase kako ne bi postale vrijedne mete?”, pita se izvor. “U suprotnom, oni će biti prvi i posljednji Amerikanci koji će se ovdje rasporediti”. Dok su se desetine hiljada NATO i sovjetskih trupa direktno suprotstavljale duž unutrašnje njemačke granice tokom Hladnog rata, sadašnje raspoređivanje trupa će trajati duže sa frontom bilo kakvog konflikta koji bi se vjerovatno nalazio dalje na istoku – do 60 dana, uključujući vrijeme za donošenje političke odluke, prema riječima prvog vojnog planera. Evropa nema dovoljno željezničkog kapaciteta za prevoz tenkova, a željeznički kolosjeci se razlikuju između Njemačke i bivših sovjetskih baltičkih država, što znači da bi oružje i oprema morali biti utovareni na različite vozove.
Prvi NATO planerski zvaničnik je rekao da je potrebno ojačati sajber odbranu kako bi se zaštitila od hakerskog napada koji bi mogao uticati na moguće raspoređivanje, na primjer, u Poljskoj što bi moglo blokirati željezničke skretnice i zaustaviti kretanje trupa na istok. To čini brzo donošenje odluka i pouzdanu kontrolnu listu crvenih zastavica, koje ukazuju na neposredan ruski napad, ključnim.
NATO planeri su usavršili dvocifreni broj ranih pokazatelja upozorenja o tome šta bi moglo predstavljati preteču potpune ruske invazije, rekao je prvi NATO planerski izvor za Reuters, ne pružajući dalje detalje. Evropa bi morala da bude spremna da “pokaže zube” i premjesti trupe spremne za borbu pravo na potencijalnu liniju fronta kao odgovor na ruske vojne pokrete, ako bude potrebno kao sredstvo odvraćanja, ali i da odmah uđe u borbu ukoliko tenzije prerastu u rat, rekao je izvor iz planiranja.
