Vlada Republike Srpske utvrdila je prijedlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, ili kako ga još zovu “zakon o stranim agentima”, i on je upućen u Narodnu skupštinu RS radi daljeg usvajanja.

Ova informacija potvrđena je “Nezavisnim novinama” iz Ministarstva pravde RS.

Međutim, ovdje je problematično više stvari.

Prvo, sve ovo je praktično urađeno u tajnosti, jer nije stiglo obavještenje od strane Vlade RS i resornog ministarstva, već smo informaciju morali “iskopati”.

Kako smo uspjeli da saznamo, Vlada Srpske usvojila je “zakon o NVO” na telefonskoj sjednici koja je održana prije nekoliko dana, ali je javnost o sjednici obaviještena samo u formi toga da je ona održana, ali ne i šta je na njoj usaglašeno.

Kao drugi razlog zbog čega je izvršna vlast krijući “gurnula” ovaj zakon u parlament, može biti i to što je on izazvao veliku polemiku u javnosti, koja je dijelom zahtijevala da on bude povučen, jer udara na slobodu izražavanja i ljudska prava.

Posebno zanimljivo u priči, jeste da je Vlada RS zakon usvojila svega nekoliko dana prije isteka roka od šest mjeseci do kada je trebalo to da uradi. Naime, ovaj zakon je usvojen u formi nacrta 28. septembra 2023. u NS RS, a krajnji rok do koga je prijedlog trebao biti usvojen bio je 28. mart 2024. godine.

Da Vlada to nije usvojila do predviđenog datuma, zakon bi bio vraćen na početak, što bi značilo nacrt, javnu raspravu, pa povratak na Vladu i dalju proceduru.

Kada je u pitanju sam prijedlog zakona, u ovom trenutku, javnost niti civilni sektor, koji je učestvovao u javnoj raspravi, nema nikakve detalje šta je to vlast spremila u konačnom tekstu. Ono što je trenutno jedino jasno jeste da resorno ministarstvo nije prihvatilo ključni zahtjev nevladinih organizacija (NVO), a to je da zakon bude povučen i da se tako stavi tačka na ovo pitanje, koje, tvrde, predstavlja udar na Srpsku, a ne na civilni sektor.

“Ovim zakonom osniva se poseban registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj, a koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti kao agente stranog uticaja, uređuju se uslovi i način obezbjeđenja javnosti rada te propisuju druga pitanja u vezi sa radom tih organizacija”, glasi prvi član zakona, kojim se, kažu sagovornici “Nezavisnih”, jasno stavlja do znanja šta namjerava vlast.

A neprofitne organizacije su udruženja i fondacije, međunarodne nevladine organizacije, vlada i izvršni organ druge države ili strana politička stranka, fizičko lice koje nema državljanstvo i prebivalište u BiH ili pravno lice ili grupa pravnih lica koja je organizovana po propisima druge države ili koja ima sjedište u drugoj državi.

U nacrtu zakona, koji je usvojen prije šest mjeseci, pisalo je i da su neprofitne organizacije u obavezi da Ministarstvu pravde RS dostave polugodišnje i godišnje izvještaje o radu, a u kojima bi pisala visina i vrsta sredstava koja su dobile, uplatilac, te izvještaj o utrošku tih sredstava. Nakon toga, resorno ministarstvo bi sve dostavljalo Poreskoj upravi RS, koja bi to kontrolisala.

Zakonom se, takođe, predviđa da ministar pravde može podnijeti zahtjev nadležnom sudu da zabrani rad bilo kojoj od tih neprofitnih organizacija, u slučaju da se utvrdi da one krše ovaj zakon. Jedan od članova kaže i da se ovim organizacijama neće dozvoliti političko djelovanje niti obavljanje političke aktivnosti, što je takođe bio jedan od najspornijih i najnejasnijih članova zakona.

Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava, kaže da o javnoj raspravi, u kojoj je tražio da zakon bude povučen, nema nikakvih detalja.

“Mi smo imali jednu jedinu sugestiju, a to je da se zakon mora u potpunosti povući, da je toliko loš da se ne isplati popravljati bilo šta u njemu”, kaže Lučka.

Branko Todorović, iz Helsinškog odbora, navodi da tokom javne rasprave nije mogao uočiti ni minimum volje od strane Ministarstva pravde i nadležnih, da uvaži sugestije civilnog društva i dijela javnosti, čak i one koje su, smatra, zdrav razum.

“Ovaj zakon, koji sigurno nisu pisali pravnici, već političari, dodatno će kompromitovati Republiku Srpsku, kada je u pitanju njen demokratski razvoj i slobode. Ovdje je na udaru praktično sve ono za šta se Srpska zalaže u nekim strategijama, poput one Ministarstva pravde RS, gdje jasno stoji da će se prilikom usvajanja novih zakona uvažavati evropska, pravna tradicija, demokratski standardi i poštovati Evropska konvencija o ljudskim pravima”, rekao je Todorović.

Tvrdi da nevladinom sektoru niko nikada nije odgovorio koja je to nevladina organizacija i kada narušila bilo koji zakon Republike Srpske.

“Neka nam navedu samo jedan primjer. Nikada niko nije rekao zbog čega se zakon donosi, da li zbog nečije sujete ili želje da se nanese šteta Republici. Ne znam jesu li poslanici svjesni da zakon samo kompromituje Srpsku, nikoga drugog”, kazao je on.

Na udaru ovog zakona su i sindikati, koji ističu da je sve ovo potpuno nepotrebno, jer Srpska već ima zakon koji reguliše rad neprofitnih organizacija.

“Svako međunarodno umrežavanje stavlja vas na listu ‘agenta stranog uticaja’”, ističe Milorad Mitrović, sekretar Sindikata uprave RS, koji dodaje da je još više sporno to što sa jedne strane nadležni pokušavaju suzbiti uticaj NVO, ali se prećutkuje to što se političke partije takođe finansiraju iz stranih izvora.

“Hajde da idemo sa istim aršinima prema svima. Zašto političke partije ili ministarstva ili oni koji djeluju pri Vladi onda ne bi bili agenti stranog uticaja, jer finansiraju projekte zahvaljujući inostranim sredstvima. Žele da kontrolišu sve NVO, ali ne žele biti transparentni i pokazati kako oni troše novac”, kaže Mitrović.

Pravnici nisu htjeli da učestvuju u javnoj raspravi o ovom tekstu, jer su, kako tvrde, vidjeli da se ponavlja priča kao sa kriminalizacijom klevete.

“I tada je javnost reagovala burno, održana je javna rasprava, ali se ništa nije promijenilo”, rekao je za “Nezavisne”, jedan od banjalučkih advokata