Građani Bosne i Hercegovine najviše vjeruju medijima (61,8 posto) i vjerskim zajednicama (56,7 posto), dok su političke stranke i političari pridobili najmanje povjerenja od građana (16,6 posto).
Rezultati su to istraživanja koje su od 21. marta do 11. aprila proveli Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini i Udruženje BH novinari na uzorku od 516 ispitanika.
Ankete su pokazale da građani nevladinom sektoru vjeruju 44,4 posto, međunarodnoj zajednici 45,8 posto i uopšteno institucijama vlasti 43,1 posto.
U odnosu na 2023. godinu, povjerenje građana u medije je opalo za 5 posto, te u međunarodnu zajednicu – u Republici Srpskoj čak polovina ispitanika nema povjerenje u međunarodnu zajednicu.
Jedan od glavnih zaključaka ovogodišnjeg istraživanja su da više od polovine ispitanika smatra da je sloboda medija djelomično prisutna 54,3 posto.
Kad je riječ o entitetima, u Republici Srpskoj tek 37,6 posto ispitanika smatra da je sloboda medija djelomično prisutna, a nešto manje od 30,9 posto da je potpuno prisutna. U Federaciji BiH (FBiH) znatno veći dio ispitanika nego u Republici Srpskoj smatra da je sloboda medija djelomično prisutna (63,8 posto) dok samo 10,7 posto misli da je potpuno prisutna.
Ispitanici su gotovo jednako zadovoljni radom medija i novinara u odnosu na 2023. godinu. U ovom dijelu, znatno se razlikuju ocjene u entitetima: u RS dvije trećine ispitanika je nezadovoljno radom medija i novinara ili u procentima 65,8 posto. U FBiH za 10 posto poraslo je zadovoljstvo radom medija i novinara.
Najviše ispitanika smatra da je politička ovisnost najveća prepreka slobodi medija (57,7 posto) zatim opća politička klima 32 posto. Prema mišljenju građana RS-a, dvije glavne prepreke slobodnom novinarstvu su politička ovisnost (52,2 posto) i finansijska ovisnost (37,6 posto). U FBiH, političku ovisnost kao prepreku slobodnom novinarstvu prepoznaje 59,7 posto ispitanika, te opću političku klimu (28,8 posto).
Velika većina stanovnika BiH ne odobrava niti jedan oblik nasilja prema novinarima – 87,4 posto ispitanika, ali ipak 12,6 posto ispitanika smatra da su “u nekim slučajevima napadi na novinare opravdani”. U RS i dalje više od četvrtine ispitanika odobrava nasilje prema novinarima – 26,4 posto anketiranih, što je znatno manji procent nego u 2023. godini (74,1, posto) i dalje zaista zabrinjavajući podatak. U FBiH nasilje odobrava 5,2 posto anketiranih.
U cijeloj BiH je zabrinjavajuće veliki broj građana koji nisu upoznati sa kriminalizacijom klevete u RS – čak 40 posto anketiranih. Gotovo polovina stanovnika RS nije upoznata sa kriminalizacijom klevete u tom entitetu, a u FBiH taj procent je oko 34 posto. U oba entiteta građani su svjesni negativnih posljedica kriminalizacije klevete – u RS takvo mišljenje dijeli 30,9 posto anketiranih, a u Federaciji njih 39,9 posto.
Kao prvi izvor informacija, TV polako gubi primat nad ostalim medijima na teritoriji BiH. TV kao prvi izvor koristi 39,7 posto građana, a veća polovina koristi internet 38,6 posto i društvene mreže 18,4 posto. U RS internet je prvi izvor informacija za 59 posto ispitanika, zatim slijede društvene mreže (28,7 posto), dok TV koristi tek 18,5 posto ispitanika u svrhu informisanja. TV je još uvijek predominantan izvor informacija za 51,5 posto anketiranih u FBiH, zatim slijedi internet 31,6 posto, te društvene mreže 13,2 posto, saopćili su BH Novinari.
