Sutra pred Savjetom bezbjednosti UN-a o Bosni i Hercegovini, na 40ak stranica sažeo je visoki predstavnik, Kristijan Šmit, stanje u našoj državi. Napredak na EU putu primjetan, ali i podrivanje ustava, etno-nacionalni revizionizam, depopulizacija i pad ekonomske aktivnosti. Izvještaj poslan, sutra i obraćanje. Uz Šmita, trebao bi se obratiti i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Denis Bećirović.
Prekretnica u pogledu prilika za BiH zeleno svjetlo o početku pregovora. No, navodi visoki predstavnik, uporedo sa napretkom na evropskom putu, u RS-u ponovo kriminalizirana kleveta, te usvojen Zakon o nevladinim organizacijama. Secesionistička retorika iz RS, podrivanje države, njenih institucija i Dejtonskog sporazuma opet u Šmitovom izvještaju pred Savjetom bezbjednosti UN-a.
“Njihova prijetnja da će jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreznog, pravosudnog i izbornog sistema države –
prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS-a. Svi politički činioci moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu”, stoji u izvještaju.
“Očekivano, on je ukazao na udare na ustavni poredak Bosne i Hercecgovine, imenom i prezimenom je označio krivce. Mislim da je vrlo važno ono što je on apostrofirao u dijelu odnosa prema ratnim zločincima, tu je kritikovao sve bez ikakvog izuzetka, ne samo vlasti iz Republike Srpske već isto tako i strukture iz Federacije, odnosno predstavnike HDZ-a koji su davali podršku ljudima koji su osuđeni za ratne zločine prisustvujući promocijama njihovih knjiga. Već vidimo da je ta kritika vlastima u RS-u izazvala oštre reakcije”, stava je analitičarka Tanja Topić.
Visokog predstavnika Kristijana Šmita SNSD-ov Staša Košarac nazvao je štetočinom, a i drugi nastavljaju po starom.
“Ovdje je riječ o zanemarivanju prava, činjenica, a sporovođenju čiste geopolitičke sile. Mi potpuno razumijemo da veoma moćne zemlje Šmita drže van ustavne zakonske pozicije, držali su i druge pa ih više nema, a Republike Srpske ima”, izjavio je predsjednik NSRS, Nenad Stevandić.
Posebno je u izvještaju naglašeno uvećanje etno-nacionalnog revizionizma, nazadovanje suočavanje s prošlošću, demokratije i vladavine prava. Mnogo je toga što je Šmit kritikovao. Od potreba za provedbom presuda Evropskog suda za ljudska prava, napada na povratnike do neravnomjerne naplate rtv takse. Godinama problemi isti, tako i onaj o pitanju državne imovine. OHR-ova grupa je formirana i radi, ali u to vrijeme prenosi vlasništva primjećeni su na svim nivoima.
“U očekivanju rješavanja pitanja državne imovine, konačne raspodjele i njenog regulisanja zakonom na državnom nivou, prenosi vlasništva i prava raspolaganja nad državnom imovinom odvijaju se ne samo u RS, već i u ostatku zemlje kršeći odredbe Zabrane raspolaganja državnom imovinom i u suprotnosti su sa relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH. Rizici nezakonitog raspolaganja i prenosa državne imovine su ogromni”, stoji u izvještaju.
Ali nije Bosna i Hercegovina samo politički nestabilna. Šmit će Vijeću sigurnosti UN-a predočiti i podatke o usporenoj ekonomskoj aktivnosti BiH. Smanjena stopa rasta, uvoz i izvoz u padu. Povećanje penzija i plata zastupljeno u izvještaju uz napomenu da opet ne pokrivaju potrebne mjesečne troškove. Šmit je u svom izvještaju iznio i procjenu Unije za održivi povratak da je BiH od 2013. napustilo čak 600 hiljada stanovnika.
