Nakon uvođenja američkih sankcija, firmu Infinity International Group čeka ozbiljno restrukturiranje. Iz onoga što je ove sedmice rečeno na press konferenciji u Banja Luci, promjene će krenuti od vrha. Bojan Vujić, predsjednik Uprave grupacije, kazao je da Đorđe Đurić, osnivač Infinity grupe napušta ne samo firmu već i Bosnu i Hercegovinu, a da će vlasništvo preuzeti grupa menadžera. Ovom prilikom je pojasnio da je Đurić ovu odluku donio nakon što su mu uvedene sankcije.
Saradnja sa većinom domaćih institucija
“Infinity u narednom periodu neće postojati u ovom obliku. Menadžeri koji rukovode kompanijama unutar grupacije donijeli su odluku da preuzmu vlasništvo”, kazao je Vujić i podsjetio da su sankcije ugrozile oko 800 radnih mjesta u firmama koje posluju u okviru ove grupacije, među kojima je i često spominjani Prointer.
Razlog zašto je Prointer, koji djeluje u okviru Infinity grupe, top tema domaćih medija je njegovo razgranato poslovanje. Gotovo da nema važnog posla iz njegove oblasti gdje on nije na tenderima u BiH izabran. Kako je ove sedmice objavio Radio Slobodna Evropa, ova firma koja se bavi prodajom i održavanjem softvera i hardvera, sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS ima nekoliko još aktivnih ugovora. Prointer je potpisao ugovor i sa Ministarstvom trgovine i turizma RS za koje vrši održavanje softvera za daljinski nadzor i kontrolu naftnih derivata na benzinskim pumpama u ovom BH entitetu.
Takođe, državna kompanija Elektroprenos BiH, u zajedničkom vlasništvu FBiH i RS, a koja upravlja sistemom dalekovoda, sa Prointerom u ovom trenutku ima dva ugovora (vrijednost jednog je 125.000 eura, a drugog 127.000 eura) za održavanje i rad sistema, dok Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH sa ovom firmom do avgusta 2026. ima okvirni sporazum o održavanju računarske i komunikacione opreme.
Infinity u narednom periodu neće postojati u ovom obliku. Menadžeri koji rukovode kompanijama unutar grupacije donijeli su odluku da preuzmu vlasništvo”, kazao je Bojan Vujić, predsjednik Uprave Infinity grupe
Osim Prointera, među sankcionisanim firmama koje su najviše zaradile novca na tenderima ističu se još Kaldera Company i Sirius 2010. Sve tri firme Ministarstvo finansija SAD-a označilo je kao firme koje obezbjeđuju značajne prihode porodici Dodik, uključujući naravno i samog Milorada Dodika.
Kako bi se sagledao izuzetan razmjer finansijske dobiti ovih firmi, najbolje je sagledati zbir njihovih sklopljenih poslova. Na tenderima im je u posljednjih deset godina dodijeljen čak 1.801 posao sa vrijednošću ugovora od 240,4 miliona eura. Od toga najviše poslova je dobio Prointer ITSS Banja Luka (1147), Kaldera Company (263), a Sirius 2010 (213).
Šta znače sankcije OFAC-a?
Podsjećamo, ovo je jedan od paketa sankcija koje je izrekla Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD-a. Osim sankcionisanih političara u RS-u, Milorada Dodika i njegove djece, kao vlasnika firmi, sankcije su ranije izrečene i visokopozicioniranim ličnostima političkog života u drugom BH entitetu, a na spisku su se osim premijera Federacije BiH Fadila Novalića, našli između ostalih i bivša glavna tužiteljka Tužilaštva BiH Gordana Tadić, kao i bivši direktor Obavještajno sigurnosne agencije OSA, Osman Mehmedagić. Razlozi za sankcionisanje različiti su, i odnose se ili na podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma ili korupciju, ili oboje.
Osim Infinity grupe u posljednjem paketu sankcija našle su se još i firme: Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company.
“Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik iskoristio je svoj službeni položaj da akumulira lično bogatstvo preko kompanija povezanih s njim i njegovim sinom Igorom“, navedeno je između ostalog u obrazloženju posljednjih američkih sankcija za mnoge firme u RS povezane s Dodikom.
Šta znače sankcije koje uvodi OFAC? Osim što im se zamrzava imovina u Americi, ukoliko je imaju u toj zemlji, takođe se zabranjuje svim američkim firmama i američkim pojedincima da posluju sa firmama i osobama pod sankcijama. Takođe, zabranom su obuhvaćene i strane banke, koje po zakonu ne mogu blokirati sredstva sankcionisanim firmama, a koje se nalaze na računima njihovih banaka, ali ne smiju dalje poslovati sa sankcionisanima. I u tom pogledu, banke već zatvaranjem računa blokiranim firmama i sankcionisanim licima svjedoče da slijede ove odredbe.
